Uzgojni pravilnik

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA
I PRAVILNIK
O UZGOJU I UPISU PASA
II PRAVILNIK

I PRAVILNIK
O UZGOJU I UPISU PASA
II PRAVILNIK
O PRIREDBAMA HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA
A. Pravilnik o priredbama radne lovne kinologije
B. Pravilnik o priredbama sportskih radnih pasa
C. Pravilnik o izložbama
III. PRAVILNIK
O SUCIMA I STRUČNIM KADROVIMA
HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA
2011. godina

RIJEČ PREDSJEDNIKA
HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA

Štovani kinolozi,
Pred Vama se nalazi novi Pravilinik o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza.
Kao što znate na snazi je dosada bio pravilnik iz srpnja 2005. godine u kojega su do ovog izmjenjenog pravilnika u međuvremenu ugrađene pojedine dopuneodnosno izmjene.
Izmjenama ovog Pravilnika o stručnom radu kao i njegovom novom izdanju pristupili smo zbog izmjena u određenim pravilnicima resornih ministarstava Republike Hrvatske, odnosno izmjenama pravilnika Međunarodne kinološke
federacije ( FCI ).
Mišljenja smo da je pravilnik iz 2005. bio kvalitetno napravljen te stoga velikih izmjena u ovome pravilniku nije bilo to jest misao vodilja je ostala ista: pojednostavljivanje pristupa jedinki u uzgoj s naglaskom na dobivanju zdravog,
kako eksterijerno tako i radno kvalitetnog potomstva, održavanje visoko kvaliteno organiziranih kinoloških manifestacija te stvaranje visoko stručnog kinološkog kadra, pritom se pridržavajući svih važećih pravilnika FCI-a.
Poznato Vam je da se ovaj pravilnik dugo nalazio u raspravi, a na njemu je radio velik broj iskusnih kinoloških stručnjaka. Cilj je bio da se u isti uključe svi oni koji bi u njega svojim prijedlozima mogli ugraditi dodatnu kvalitetu.
Ovom prilikom zahvaljujem se svim povjerenstvima, kinološkim udrugama i pojedincima koji su svojim prijedlozima doprinjeli u njegovom nastajanju u nadi se da će isti ispuniti Vaša očekivanja.

Predsjednik HKS-a
Damir Skok, dr.vet.med

SADRŽAJ
I
PRAVILNIK
O UZGOJU I UPISU PASA

II
PRAVILNIK
O PRIREDBAMA HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA

A. Pravilnik o priredbama radne lovne kinologije

B. Pravilnik o priredbama sportskih radnih pasa

C. Pravilnik o izložbama

III.
PRAVILNIK
O SUCIMA I STRUČNIM KADROVIMA
HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA

Temeljem članka 40. Statuta Hrvatskog kinološkog saveza,
Izvršni odbor Hrvatskog kinološkog saveza na svojoj sjednici održanoj 06.prosinca 2010. godine donosi sljedeću
O D L U K U
1. Usvaja se Pravilnik o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza, s danom stupanja na snagu 01.siječnja 2011. godine.

2. Danom stupanja na snagu gore navedenog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnom radu donesen 03.srpnja 2005. godine, kao i svi
Pravilnici i dopune koji su doneseni prema njegovim odredbama.

3. Tumačenje odredbi Pravilnika o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza daje Izvršni odbor Hrvatskog kinološkog saveza.

Damir Skok, dr.vet.med.
predsjednik
Hrvatskog kinološkog saveza

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA

I . PRAVILNIK

O UZGOJU I UPISU PASA

Odredbe ovog Pravilnika Hrvatskoga kinološkog saveza za uzgoj i upis pasa određuju uzgoj čistokrvnih pasa prema priznatim standardima Međunarodne kinološke organizacije
(Federation cynologique international - FCI) i upis čistokrvnih pasa u Hrvatsku rodovnu knjigu (HR) i Hrvatsku uvjetnu rodovnu knjigu (HUR). Ove odredbe vrijede za cijelo područje Republike Hrvatske i obvezne su za sve kinološke organizacije HKS-a i njihove članove.
Odredbe se moraju također primijenjivati na sve postupke u uzgoju.
Ove odredbe HKS-a za uzgoj i upis pasa posebno uzimaju u obzir sada važeći Pravilnik
(Reglement) i uzgojni pravilnik FCI-a.

Članak 1.

Osnovne odredbe

1. Ove uzgojne odredbe mogu biti nadopunjene pravilnicima kinoloških udruga HKS-a kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja obzirom na posebnosti pasmina koje te udruge obuhvaćaju, a također i pooštren onoliko koliko je korisno za postizanje uzgojnih ciljeva postavljenih standardima FCI-a.

2. Uzgojni pravilnici nacionalnih pasminskih klubova kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja za pojedine pasmine moraju uvijek biti u suglasju s ovim uzgojnim odredbama, pri čemu treba također uvažavati hrvatske propise o zaštiti i držanju životinja.

3. Kinološke udruge HKS-a kojima je HKS povjerio vođenje uzgoja za pojedine pasmine moraju svoje uzgojne pravilnike u cijelom sadržaju i trenutno važećoj formulaciji dostaviti izvršnom odboru HKS-a na odobrenje.

Članak 2.

Uzgajivač
1. Uzgojem se može baviti član kinoloških udruga koje su članice HKS-a.
2. Uzgajivač je vlasnik ženke u vrijeme kad je ona parena, osim ako nije pismeno preneseno vlasništvo na novog vlasnika.
3. Vlasnik je ona osoba koja je kuju ili psa stekla na zakonit način, koja je u neosporivu posjedu kuje ili psa i koja to može dokazati zakonitim posjedovanjem izvorne (originalne) rodovnice.
4. Preprodavačima pasa nije dozvoljen uzgoj niti članstvo u nekoj od članica HKS-a.
5. Pravo je svakoga uzgajivača tražiti stručne savjete od voditelja uzgoja svoje kinološke organizacije i stručnih povjerenstava HKS-a.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
6. Dužnosti uzgajivača su da:

a) koriste u uzgoju isključivo mužjake i ženke s važećom uzgojnom dozvolom u trenutku parenja, odnosno pse s traženim ocjenama oblika i ispitima rada kod pasmina kod kojih se to traži pravilnikom o uzgoju HKS-a
b) ne uzgajaju pse bez rodovnice i pse s rodovnicama nepriznatih kinoloških organizacija,
c) uzgajaju samo sa zdravim psima,
d) osiguraju uzgojnim životinjama uvjete koji odgovaraju njihovim fizičkim i psihičkim potrebama
e) tako dugo dok se štene nalazi kod uzgajivača, uzgajivač mora štenetu osigurati uvjete povoljne za njegov fizički i psihički razvoj koji omogućuju dobru socijalizaciju, f) osiguraju tetoviranje ili mikročipiranje pasa shodno važećim Pravilima HKS-a, a najkasnije do 12 tjedana starosti
g) ne predaju štence iz legla prije navršenih osam tjedana starosti
h) prije predaje pasa novim vlasnicima, očiste štence od crijevnih parazita i provedu najmanje jedno zaštitno cijepljenje pasa protiv najčešćih zaraza, te to potvrditi veterinarskom iskaznicom ovjerenom od veterinara,
i) pod moralnom i materijalnom odgovornošću daje istinite podatke za prijavu legla
j) svoja uzgojna prava ostvaruje preko kinološke organizacije u mjestu stanovanja, odnosno u najbližoj kinološkoj organizaciji mjesta stanovanja. Ukoliko je za područje stanovanja vođenje uzgoja povjereno pasminskom klubu pasmine koju
uzgajivač uzgaja, svoja uzgojna prava mora obvezatno ostvariti u takvoj udruzi.
k) u uzgoju ne krše odredbe ovog pravilnika.

7. Za uzgoj terijera tipa bul uzgajivač mora ispunjavati uvjete iz Pravilnika o opasnim psima.

Članak 3.
Ustupanje prava na uzgoj

1. Pravo na upotrebu u uzgoju ženke za rasplod ili rasplodnog psa ugovorom može biti preneseno na drugu osobu. (Uzgojno ustupanje, ustupanje prava na uzgoj).
2. Uzgojno ustupanje (ustupanje prava na uzgoj) mora biti ugovoreno pismeno prije predviđenog parenja. Jedan primjerak ugovora kasnije mora biti priložen prijavi legla.
3. Kod ustupanja uzgojnog prava treba precizno opisati prava i obveze obiju ugovornih strana.

Onaj tko privremeno preuzme ženku pod uzgojno pravo, smatra se privremenim vlasnikom ženke u vremenu od parenja do završetka dojenja štenadi prema smislu ovog pravilnika.
Onaj tko privremeno preuzme mužjaka pod uzgojno pravo smatra se privremenim vlasnikom mužjaka do kraja ugovorenog roka na uzgojno pravo.
Privremeni vlasnik uzgojne jedinke zadržava sva uzgojna prava i obveze kao i vlasnik za vrijeme trajanja ugovora o ustupanju uzgojnog prava.
Privremeni vlasnik ženke kod prijave legla prilaže i kopiju ugovora o ustupanju prava na uzgoj.
Privremeni vlasnik mužjaka nakon uspješnog parenja, vlasniku ženke daje kopiju ugovora
o ustupanju prava na uzgoj koju ovaj prilaže prijavi legla.
Za jedinke iz inozemstva koje se koriste privremeno u hrvatskom uzgoju temeljem ugovora o ustupanju prava na uzgoj potrebno je izvršiti nostrifikaciju.
Jedinke iz inozemstva koje se koriste privremeno u hrvatskom uzgoju temeljem ugovora o ustupanju prava na uzgoj obavezno moraju ispunjavati važeće uzgojne odredbe Hrvatskog kinološkog saveza.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
Ugovor o ustupanju prava na uzgoj obavezno sadrži odredbe o:
- davatelju i primatelju uzgojnog prava
- jedinkama koje su predmet ugovora
- početku i kraju ustupanja uzgojnog prava
- kod mužjaka tko ima pravo potpisa na potvrdi o parenju

Članak 4.
Ime uzgajivačnice (uzgojno ime)
1. Psi ne mogu nositi ime uzgajivačnice /uzgojno ime drukčije od onoga koje je zaštićeno na ime uzgajivača.
2. Jedan uzgajivač može uvesti, to jest zaštititi samo jedno ime uzgajivačnice također ako uzgaja i više pasmina. Ime uzgajivačnice /uzgojno ime/ mora se koristiti za označavanje svih pasa jednog uzgajivača, bez obzira na različitost pasmina.
3. Dodijeljeno ime uzgajivačnice /uzgojno ime/ je osobno i doživotno, tako dugo dok se ne ugasi.
4. Nakon homologiranja kod FCI-a ime jedne uzgajivačnice /uzgojno ime/ više se ne može mijenjati. U pravilu ono se gasi smrću vlasnika. Ustupanje uzgojnog imena nasljednicima uzgajivača koji je zaštitio uzgojno ime, može odobriti HKS uz dokaz nasljedno pravnog prijenosa. Vlasnik jednog zaštićenog uzgojnog imena može za sudionike u uzgoju uzeti bračnog partnera, braću ili potomke uz uvjet da nisu mlađi od 18 godina. Predstavljanje takve zajednice ostaje i dalje na osnovnom vlasniku uzgojnog imena (imena uzgajivačnice).
5. Ukoliko je želja zaštiti uzgajivačnicu koja se nalazi u vlasništvu više osoba, na zahtjevu za uzgajivačnicu mora biti navedeno tko je nosilac uzgojnog prava, a tko suvlasnik.
6. HKS dodjeljuje pravo na vođenje jednog uzgojnog imena /imena uzgajivačnice/ tek nakon odgovarajućeg kontakta s FCI-om u čijoj je nadležnosti međunarodno zaštititi isključivost imena uzgajivačnice.
7. Prijedlog za zaštitu imena uzgajivačnice treba podnijeti na obrascu koji je odredio HKS.
Prijedlog mora sadržavati najmanje tri različita prijedloga imena.
8. Nakon dodijeljivanja imena uzgajivačnice (uzgojnog imena) uzgajivač može putem pismene obavijesti HKS-u odustati od njezine zaštite.
9. Vlasnik jednog zaštićenog imena uzgajivačnice (uzgojnog imena) dužan je držati se odredaba ovoga pravilnika HKS-a o uzgoju i upisu pasa i uzgojnih pravilnika mjerodavnih kinoloških organizacija HKS-a i sve čistokrvne pse koje je uzgojio ili nabavio u svoje vlasništvo bez iznimke upisati u rodovnu knjigu HKS-a.
Ime uzgajivačnice može se koristiti samo kod upisa štenadi za koju su rodovnice izdane poslije datuma registracije uzgajivačnice.
10. Zaštićeno ime uzgajivačnice (uzgojnog imena) vlasnika koji se ne drže odredaba ovoga pravilnika HKS-a o uzgoju i upisu pasa i uzgojnih pravilnika mjerodavnih kinoloških organizacija HKS-a bit će brisano iz evidencije FCI-a na zahtjev HKS-a.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA Članak 5.
Voditelj uzgoja kinološke udruge

1. Voditelja uzgoja kinološke udruge predlaže nadležno tijelo kinološke udruge, a verificiraju ga:
Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvo za uzgoj i rad lovnih pasa.
2. Voditelj uzgoja je po redu prvenstva kinološki sudac, iskusan uzgajivač ili sudac pripravnik.
3. Mandat voditelja uzgoja traje do opoziva.
4. Dužnosti voditelja uzgoja su da:
a) vodi uzgoj čistokrvnih pasa prema odredbama ovog Pravilnika, te ostalim odlukama

Povjerenstva za uzgoj i oblik sportskih pasmina i Povjerenstva za uzgoj i rad lovnih pasmina pasa potvrđenih od Izvršnog odbora HKS-a,
b) prijave za sporna legla dostavlja kako bi ih riješila nadležna Povjerenstva za uzgoj,
c) upoznaje uzgajivače o obvezama i pravima u uzgoju
d) obavlja pregled legla, prvi put u roku 5 dana po štenjenju, a drugi put prilikom prijave legla
e) odbija upis legla ili štenadi koje pokazuju znakove atipičnosti u tolikoj mjeri, da izazivaju sumnju u čistokrvnost, kao i štenadi s vidljivim zdravstvenim anomalijama,
f) odbija upis legla u rodovnu knjigu ukoliko leglo nije držano u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske koje reguliraju dobrobit životinja,
g) daje mišljenje Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa i Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa oko zahtjeva za parenje u srodstvu,
h) predlaže disciplinski postupak zbog nepridržavanja odredbi ovog Pravilnika,
i) potpisuje prijavu legla, provjerava točnost podataka – predlaže upis u rodovnu knjigu shodno odredbama ovog Pravilnika.

Članak 6.
Upotreba u uzgoju
1. Osnovno
Dozvoljeno je uzgajati samo s nasljedno zdravim čistokrvnim psima čvrste naravi, upisanih u jednu od FCI-a priznatih rodovnih knjiga ili registra, koji ispunjavaju uvjete utvrđene u nadležnoj zemlji članici ili s ugovornim partnerom.
Čistokrvni pas je nasljedno zdrav ako prenosi obilježja standarda, pasmine i naravi tipične za pasminu, bez nasljednih pogrešaka, koje bi mogle štetiti zdravlju njegovih potomaka. Pri tome postoji obveza sprečavanja pretjerivanja onih obilježja pasmina, koja štete zdravlju pasa.
Za uzgoj nisu dozvoljeni psi s greškama koje se dokazano prenose u uzgoju kao npr. narav koja nije u skladu sa standardom pasmine, urođena gluhoća ili sljepoća, rascjepkano nepce, znatne greške zubala i anomalija čeljusti, PRA. epilepsija, kriptorhizam, monorhizam, albinizam, pogrešna boja kao i utvrđena teška displazija.
Uzgajivačima stoji na raspolaganju znanstvena komisija kao potpora za ocjenjivanje i savjetovanje pri suzbijanju genetičkih grešaka. Ukoliko znanstvena komisija izda katalog mjera one su – nakon što ih prihvati uprava FCI-a – obvezujuće.
Uzgoj i razvoj pasmina pasa mora počivati na dugoročnim ciljevima i solidnim osnovama, kako se uzgojem ne bi dobili bolesni psi, psi slabog temperamenta ili psi bez radnih sposobnosti.
Cilj uzgoja mora biti očuvanje i po mogućnosti proširenje genetičke različitosti pasmine.
Zadaća svakog uzgajivača je ispitati je li pas predviđen za uzgoj obzirom na svoja mentalna i fizička svojstva također i prikladan za uzgoj.
U svrhu očuvanja zdravlja i utvrđivanja porijekla pasa HKS može odrediti obavezno snimanje kukova (HD), laktova (ED), testova za provjeru zdravlja srca, očiju i sluha te uzimanja uzoraka krvi za utvrđivanje DNA za pojedine pasmine, sekcije ili FCI-skupine.
U slučajevima kada se utvrdi netočnost podataka o porijeklu legla temeljem DNA analize samo i kod jedne jedinke iz legla, cijelo leglo će se brisati iz Hrvatske rodovne knjige.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
Podaci o brisanju iz rodovne knjige objavit će se u službenom glasilu HKS-a uz navođenje
podataka o psu (leglu) i uzgajivaču.

2. Uzgoj u srodstvu
Uzgoj u srodstvu je dozvoljen, ali samo kada se odnosi na legla u kojima bi se štencima pojavljivali zajednički preci do kombinacije 2 – 3, (djedovi – pradjedovi). Za parenje jedinki u bližem srodstvu, potrebna je zamolba Povjerenstvu za uzgoj sportskih pasmina pasa ili Povjerenstvu za uzgoj i rad lovnih pasa, uz obavezno mišljenje i preporuku voditelja uzgoja.
Zamolba za parenje u još užem srodstvu od 2/3 kako je to navedeno u prvoj rečenici, predaje se povjerenstvima najmanje 60 dana prije planiranog parenja. Odobrenje povjerenstva prilaže se prijavi legla.
3. Ženke za rasplod
a) Za rasplod se mogu koristiti ženke s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a, koje su ocijenjene najmanje ocjenom dobar, a zadovoljile su na uzgojnom pregledu. Kod lovnih pasmina pasa ocijenjene najmanje ocjenom dobar i koje posjeduju ispit prirođenih osobina tražen za pasminu izuzev autohtonih pasmina kojima je za korištenje u uzgoju dovoljan ispit rada na divlju svinju. Ženki s kojom je izvršeno parenje prije nego što je napravljen uzgojni pregled ili položen ispit prirođenih osobina, leglo se neće priznati. Ženkama kojima je istekla uzgojna dozvola u trenutku parenja leglo će se priznati, ako se produljenje uzgojne dozvole izvrši do kraja roka za prijavu legla.
Povjerenstva za uzgoj mogu pod određenim uvjetima (prosudbi) odobriti priznavanje legla.
b) Ženka smije imati jedno leglo u kalendarskoj godini.
c) Dobna starost ženki za rasplod kod svih pasmina pasa je od 15 mjeseci do 8 godina, što znači da smije biti pripuštena do dana kad navrši osam godina života.
d) Ženkama nakon dva carska reza u smislu njihove zaštite ne dozvoljava se više uzgoj.
e) Jedna ženka smije sama podignuti samo toliko štenadi, koliko joj dopušta njezina uzgojna kondicija. Za višak štenadi treba osigurati zamjensku majku ili pružiti dodatnu njegu.
f) Vlasnik ženke obavezan je omogućiti identifikaciju ženke vlasniku mužjaka prije parenja.

Identifikacija je obavezna, a vrši se temeljem tetovirnog broja ili čipa.
g) Za skotne ženke uvezene iz inozemstva primjenjuju se sva uzgojna pravila kao i za ostale ženke s tim da je potrebno izvršiti nostrifikaciju rodovnice i naknadno obaviti uzgojni pregled.

4. Mužjaci za rasplod

a) Za rasplod se mogu koristiti samo mužjaci s priznatom i nostrificiranom rodovnicom FCI-a, koji su ocijenjeni najmanje ocjenom vrlo dobar, a zadovoljili su na uzgojnom pregledu.
Kod lovnih pasmina pasa mužjaci ocijenjeni najmanje ocjenom vrlo dobar i koji posjeduju ispit prirođenih osobina tražen za pasminu, izuzev autohtonih pasmina kojima je za korištenje u uzgoju dovoljan ispit rada na divlju svinju.
b) Vlasnik smije mužjaka pripustiti samo na ženke koje ispunjavaju uvjete uzgoja u skladu s ovim pravilnikom.
c) Najstrože se zabranjuje pripuštanje mužjaka na ženku bez rodovnice, na ženke s nepriznatim rodovnicama, te na ženke sa zabranom uzgoja.

10
PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA d) Mužjak lovnih pasmina pasa smije služiti u rasplodu do svoje smrti uz uvjet da nakon osme godine starosti mora biti pregledan kod voditelja uzgoja. Mužjak sportskih i službenih pasmina pasa smije služiti u rasplodu do svoje smrti uz uvjet da nakon osme godine starosti jednom godišnje bude priveden na uzgojni pregled radi provjere uzgojne kondicije.
e) Vlasnik mužjaka obavezan je omogućiti identifikaciju mužjaka vlasniku ženke prije parenja. Identifikacija je obavezna, a vrši se temeljem tetovirnog broja ili čipa.
Članak 7.

Uzgojni pregled
1. Uzgojni pregled je obvezatan za sve mužjake i ženke sportskih i službenih pasmina pasa, s kojima se želi obavljati uzgoj u okviru Hrvatskog kinološkog saveza.
Strani državljani, vlasnici pasa s FCI rodovnicom, mogu pristupiti uzgojnom pregledu sa svojim psima.
2. Na uzgojni pregled mogu se dovesti ženke ocijenjene ocjenom oblika najmanje dobar, mužjaci ocijenjeni ocjenom oblika najmanje vrlo dobar.
Ženke i mužjaci svih pasmina koje podliježu obvezatnoj selekciji u svezi displazije kuka, a nabrojene su u ovom pravilniku ili su naknadno uvrštene u spisak odlukom
Povjerenstva, moraju imati uredan HD nalaz kao uvjet za pristupanje uzgojnom pregledu
(Prilog 1 ).
3. Minimalna dob za pristupanje uzgojnom pregledu je 12 mjeseci starosti.
4. Pasminama terijera tipa bul uvjet za pristupanje uzgojnom pregledu je potvrda o izvršenom testu socijalizacije propisana Pravilnikom o opasnim psima.
5. Klasifikacija displazije kuka je sljedeća :
HD A, B, C, D, E/I i E/II.
Slikanje kukova može se obavljati uz odobrenje HKS-a na više mjesta u Hrvatskoj, a očitavanje i mišljenje se obavlja na Zavodu za rentgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U slučaju
da iznajmljeni parnjaci imaju snimak iz ovlaštene klinike bilo gdje u nekoj od zemalja članica FCI-a, novo snimanje nije potrebno. Priznaju se i snimke iz ovlaštenih klinika, a koje su ovlastili matični klubovi pasmina iz matične zemlje.
6. Uzgojnu dozvolu za pasmine kod kojih je propisano slikanje kukova, moći će dobiti psi s HD nalazom stupnja A, B, C i D. Psi s nalazom, E/I i E/II neće se koristiti u uzgoju i neće moći dobiti uzgojnu dozvolu.
7. Uzgojni pregled za mužjake vrijedi doživotno, uz uvjet da nakon osme godine starosti mužjak jednom godišnje mora biti priveden na uzgojni pregled.
Uzgojni pregled za ženke vrijedi do navršene 8 godine života.
8. Procjena uzgojne vrijednosti obavlja se prema vanjskom izgledu psa, ocjeni oblika, precima, potomcima, nagradama, naravi, radnim ispitima, HD snimci kukova i kondiciji psa, a uz zadovoljenje minimalnih kriterija za stjecanje uzgojne vrijednosti.
9. HKS izdaje poseban obrazac za uzgojne preglede, koji se ispunjava u 2 primjerka, od kojih 1 ostaje kod vlasnika psa, a 1 se pohranjuje u pismohranu HKS-a, te se statistički obrađuje.
Rezultat uzgojnog pregleda (zadovoljio / nije zadovoljio)bit će unesen u rodovnicu posebnim žigom, koji mora biti jasno vidljiv na rodovnici. Izgled i oblik obrasca uzgojnog pregleda propisuje Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa.
11
PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
10. Procjena naravi obavlja se obvezatno za sve službene pasmine pasa shodno Uputstvu za provjeru naravi na uzgojnim pregledima (Prilog 2. Pravilnika).
Procjena naravi za pasmine tipa bull obavezna je putem testa socijalizacije za opasne
pse.
11. Mužjaci i ženke koji ne prođu na uzgojnom pregledu imaju pravo biti predvedeni na uzgojni pregled ponovo po isteku 3 mjeseca od prvog, i to pod uvjetom da prvi put nisu zadovoljili zbog loše kondicije ili naravi što se upisuje u rodovnicu psa kao NIJE ZADOVOLJIO u područje pečata uzgojnog pregleda.. Ako ni drugi put ne zadovolji izdat će im se trajna zabrana parenja bez obzira na eventualno visoku ocjenu oblika.
Zabrana parenja unosi se u rodovnicu na uobičajenom mjestu za unošenje rezultata uzgojnog pregleda. Na njoj su označeni mjesto, datum i potpis članova komisije koji su dali zabranu parenja. Zabrana parenja kod lovnih pasmina unosi se u rodovnicu. Osoba koja je izdala zabranu parenja dužna je dostaviti HKS-u posebnu obavijest o izdanim zabranama parenja za sve pse. Zabrana parenja kod svih pasmina unosi se u rodovnu knjigu HKS-a.
12. Termine uzgojnih pregleda objavljuju se početkom tekuće godine u službenom glasilu HKS-a. Organizator uzgojnih pregleda je HKS uz suorganizaciju kinoloških organizacija.
13. Na svakom uzgojnom pregledu mora biti komisija od najmanje dva suca. Na uzgojnom pregledu gdje se predviđa odaziv službenih pasa poželjno je da bude prisutan jedan sudac za rad i obavezno licencirani markirant (koji zamjenjuje suca za rad ). U slučaju kada na uzgojnom pregledu nije nazočan sudac za rad, obrazac uzgojnog pregleda ovjerava licencirani markirant. Komisija svojim sudačkim licencama mora pokrivati 80% pasmina pasa privedenih na uzgojni pregled. Na uzgojnom pregledu obavezno prisustvuje ovlaštenik za provođenje testa socijalizacije za opasne pse. Test socijalizacije za opasne pse provodi se prije pristupanja uzgojnom pregledu.
14. Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa odobrava datume i suce predloženih uzgojnih pregleda, imajući pri tome u vidu ravnomjernu proljetnu i jesensku pokrivenost na cijelom teritoriju RH.
15. Svi psi koji su stekli uzgojnu dozvolu prije donošenja ovog Pravilnika, dužni su pristupiti
uzgojnom pregledu nakon njezinog isteka.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA Prilog 1.

POPIS PASMINA PREMA NOMENKLATURI FCI-A KOJI PODLIJEŽU OBVEZATNOJ SELEKCIJI U SVEZI DISPLAZIJE KUKA
(moraju imati uredan HD nalaz, kao uvjet za pristupanje uzgojnom pregledu)

FCI GRUPA I
BEARDED COLLIE
BERGER DE BEAUCE
BERGER DE BRIE
BORDER COLLIE
BOUVIER DES FLANDRES
COLLIE
DEUTSCHER SCHAFERHUND
GROENENDAEL
IOUJNOROUSSKAIA OVTCHARKA
KOMONDOR
KUVASZ
LAEKENOIS
MALINOIS
OLD ENGLISH SHEEPDOG
PASTORE MAREMANNO – ABRUZZESE
PULI
PUMI
TERVUEREN
FCI GRUPA II
DOBERMANN
RIESENSCHNAUZER
Sve pasmine iz sekcije molosa i švicarskih stočarskih pasa.
Preporučuje se snimanje displazije laktova.
FCI GRUPA III
AIREDALE TERRIER
AMERICAN STAFFORDSHIRE TERRIER
SOFT COATED WHEATEN TERRIER
KERRY BLUE TERRIER
FCI GRUPA V
AKITA
ALASKAN MALAMUTE
CHOW-CHOW
SAMOYED
SIBERIAN HUSKY
FCI GRUPA VI
DALMATINSKI PAS preporučuje se snimanje displazije kukova i provjera sluha

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA

FCI GRUPA VIII
LABRADOR RETRIEVER
GOLDEN RETRIEVER
FLAT COATED RETRIEVER
CURLY COATED RETRIEVER
CHESAPEAKE BAY RETRIEVER
NOVA SCOTIA DUCK TOLLING RETRIEVER
FCI GRUPA IX
GRAND CANICHE
FCI GRUPA X
AFGHAN HOUND
BORZOI
IRISH WOLFHOUND
Najranija dob kod koje se može pristupiti dijagnostici je 12 mjeseci starosti psa.

Prilog 2.
NAČIN PROVJERE NARAVI SLUŽBENIH PASMINA PASA

Ova uputa regulira način provjere naravi službenih pasmina pasa na uzgojnim pregledima HKS-a.
Provjera naravi obavlja se bez obzira ima li predvedena jedinka na uzgojnom pregledu položeni radni ispit.
Na svaki uzgojni pregled Povjerenstvo za uzgoj sportskih pasmina pasa delegira licenciranog markiranta, a poželjno je i suca za rad službenih pasmina pasa.
Markirant može svojim potpisom zamijeniti suca za rad.
Pas se u rubrici obrasca uzgojnog pregleda ocjenjuje sa: ZADOVOLJIO ILI NIJE ZADOVOLJIO

PROVJERA NARAVI NA UZGOJNOM PREGLEDU ZA PASMINE ZA KOJE SE PO TRAŽENJU FCI-A ZA STJECANJE NASLOVA MEĐUNARODNOG PRVAKA U LJEPOTI BEZUVJETNO POTREBAN RADNI ISPIT

Provjera naravi za službene pasmine sastoji se od :
- NAPADA NA MARKIRANTA SA PSOM VEZANIM NA POVODNIKU DUŽINE 3 metra
- MIRNOĆE NA PUCANJ

Markirant najprije upozna vlasnika psa s postupkom provjere naravi. Provjerava opremu na psu (kožnata, dovoljno čvrsta ogrlica ili metalna ogrlica postavljena da nije na steg i da se ne može prevući preko glave), te ga upozorava da prilikom provjere naravi može psa hrabriti, ali ga ne smije dirati i ne smije se pomicati.
Pas se zakvači na povodnik dug 3 metra, vlasnik psa drži na kraju povodnika i ne miče se.
Markirant glasom i pokretima ruke prijeti vodiču psa dok pas obrati pozornost na markiranta napada vodiča i psa i to tako da pod dijagonalom uđe na rub prostora kojim se pas može kretati omogučujući mu da ugrize rukav. Ako je pas čvrsto ugrizao rukav, markirant napravi još korak dva po obodu prostora psa, te ispušta rukav.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA Pas dobiva ocjenu ZADOVOLJIO ako čvrsto ugrize rukav.
Dozvoljavaju se tri pokušaja da pas ugrize rukav.
Pas dobiva ocjenu NIJE ZADOVOLJIO ako:
- čvrsto ne ugrize rukav
- ako je izrazito agresivan ili plašljiv
- u slučaju da pas uopće ne ugrize rukav
- ako se vodič unatoč upozorenju markiranta približi psu
- ili se pomiče sa stajne točke.

Obavezna oprema markiranta:
zaštitne hlače, štitnik spolovila, obuća koja sprečava klizanje, mekani rukav, snažni kožni povodnik dug 3 metra.
Tek tada se prilazi provjeri naravi na pucanj.
Vodič se upozna s načinom provjere na pucanj.
Vodič se kreće s psom na povodniku s lijeve strane, poslije desetak koraka puca se iz startnog pištolja 6mm dva puta uzastopce s razmakom od 5 sekundi.
Ocjenu ponašanja na pucanj: ZADOVOLJIO dobiva pas koji bitno ne reagira na pucanj.
Ocjenu ponašanja na pucanj: NIJE ZADOVOLJIO dobiva pas koji na pucanj reagira izrazito plašljivo ili agresivno.
Prilog 3.
UPUTA ZA PROVJERU SOCIJALIZACIJE
Provjere socijalizacije psa provode članovi uzgojne komisije proučavajući psa u različitim situacijama simuliranim iz stvarnog života. Ako se posumnja da je pas izrazito plašljiv,
agresivan, nepredvidiv u reakcijama, može mu se izdati ocjena socijalizacije: NIJE ZADOVOLJIO, te će mu se uskratiti davanje uzgojne vrijednosti. Ostavlja se članovima uzgojne komisije da improviziraju situacije iz stvarnog života za provjeru navedenog. (npr. prolaz kroz grupu ljudi, pljeskanje ljudi, ostavljanje psa zavezanog te promatranje reakcije, prolazak pored automobila koji radi i slično).
Provjera naravi pasmina terijera tipa bul provodi se po testu socijalizacije, a u skladu s
Pravilnikom o opasnim psima.
Članak 8.

Parenje – Ugovaranje
1. Vlasnik ženke odabire rasplodnog psa.
Vlasnik rasplodnog psa može bez obrazloženja odbiti parenje.
2. O obostranim pravima i dužnostima vlasnika rasplodnog psa i rasplodne kuje o parenju mora se napravaviti pismeni dogovor u suglasnosti s pozitivnim zakonima Republike Hrvatske, međunarodnim uzgojnim pravilnikom FCI-a, odredbama ovog pravilnika HKSa i eventaulnim uzgojnim pravilnicima nacionalnih pasminskih organizacija.

Dogovor o parenju treba obuhvaćati sljedeće:
a) Obostranu obvezu izmjene fotokopija rodovnice pasa koji će se pariti zbog provjere njihova upisa u hrvatsku rodovnu knjigu, odnosno o upisu u jednu od FCI-a priznatu rodovnu ili uzgojnu knjigu, ako se radi o mužjaku ili ženki iz inozemstva.
b) Obostranu obvezu izmjene fotokopija dokumenata propisanih za uzgoj pasmine.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
3. Vlasnicima uzgojnih ženki preporučuje se da ženku dovedu mužjaku osobno ili putem povjerljive osobe. Ostane li ženka više dana kod vlasnika parnjaka, svi time nastali troškovi padaju na račun vlasnika ženke, kao što je hranjenje i smještaj, eventualna veterinarska njega, kao i eventualne štete koje ženka prouzroči na opremi uzgajivačnice ili u stanu vlasnika parnjaka. Također troškove povratnog prijevoza ženke snosi vlasnik.
4. Na temelju zakonskih odredbi različitih zemalja smatra se u smislu ovog pravilnika za odgovornog držitelja životinje ona osoba koja životinji u vrijeme nastupanja štete pruža smještaj i hranu.
Ostane li ženka jedan ili više dana pod zaštitom držitelja parnjaka tada je ovaj odgovoran za štete koje ženka prouzroči prema trećim osobama.
Dotični vlasnici ili držitelji parnjaka obavezuju se kod zaključivanja osobnog jamstvenog osiguranja uvažiti ovu okolnost.
5. U slučaju smrti ženke za vrijeme njenog boravka kod držitelja parnjaka, ovaj na svoj račun poziva veterinara kako bi utvrdio smrt i uzrok smrti. On najbržim putem obavještava vlasnika ženke o njenoj smrti i uzroku smrti.
Ako vlasnik želi vidjeti mrtvu ženku, mora mu se za to dati priliku.
Ako je smrt nastupila krivnjom držitelja parnjaka, ovaj je dužan vlasniku ženke nadoknaditi štetu.
Ako krivnja nije njegova, vlasnik ženke je obavezan nadoknaditi držitelju parnjaka sve troškove koji su nastali u svezi sa smrću ženke.
6. Držitelj parnjaka obavezuje se da neće ženku pripustiti nijednom drugom nego predviđenom mužjaku.
Ako mužjak ne spari, ženku se smije samo uz suglasnost njenog vlasnika odvesti drugom mužjaku.
Nikako nije dozvoljeno da se ženku tijekom jednog tjeranja spari s dva ili više mužjaka.
7. Kod nenamjernog parenja s drugim, a ne ugovorenim mužjakom, držitelj parnjaka pod čijom je zaštitom bila ženka dužan je vlasnika ženke o tome izvijestiti i nadoknaditi mu sve troškove nastale pogrešnim parenjem.
Nakon nenamjeravanog parenja s nepredviđenim mužjakom nije više dozvoljeno daljnje parenje s ugovorenim mužjakom. Držitelj parnjaka ne može nakon takvog parenja
postavljati nikakve zahtjeve vlasniku ženke.
8. Korektno provedeno parenje držitelj parnjaka potvrđuje izdavanjem potvrde o parenju.
On u njoj svojim potpisom potvrđuje da je bio očevidac parenja. Izgled i podatke obvezne u obrazac potvrde o parenju propisuje Hrvatski kinološki savez.
Ova potvrda o parenju mora svakako sadržavati:
a) Ime i registarski broj parnjaka
b) Ime i registarski broj ženke
c) Ime i adresu vlasnika parnjaka, odnosno ovlaštenog držitelja
d) Ime i adresu vlasnika ženke u trenutku parenja
e) Mjesto i datum obavljenog parenja
f) Potpisi vlasnika parnjaka, odnosno držitelja i vlasnika ženke
g) Ako referada pasa za upis štenaca traži ovjerenu kopiju ili ovjeren prijepis rodovnice parnjaka, držitelj parnjaka treba ih besplatno staviti na raspolaganje vlasniku ženke.
Vjerodostojnost rodovnice ovjerava nadležni matični savez.
9. Potvrda o parenju sastavlja se u dva primjerka od kojih jednu zadržava vlasnik mužjaka do konačnog podmirenja materijalnih obveza između vlasnika mužjaka i ženke, a drugu
zadržava uzgajivač. Pri prijavljivanju legla oba primjerka obvezatno se prilažu dokumentu:
”PRIJAVA LEGLA”.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
10. Ako ugovoreni mužjak iz bilo kojeg razloga ne spari ženku ili ženka nije voljna za parenje tako da se parenje nije moglo obaviti, vlasnik parnjaka unatoč pravu na naknade spomenute pod brojem 3. nema pravo na ugovorenu naknadu za parenje.
11. Vlasnik parnjaka uz ugovorenu naknadu za parenje ne može vlasniku ženke postavljati nikakve zahtjeve glede potomaka mužjaka. Naročito nema nikakovo zakonito pravo na to da mu se preda jedno štene. Ako se predaja jednog šteneta ugovori kao naknada za parenje, ovaj dogovor treba prije parenja pismeno potvrditi. U sporazumu takve vrste moraju se obvezatno uzeti u obzir sljedeće točke:
a) trenutak izbora šteneta od strane vlasnika mužjaka
b) trenutak predaje šteneta vlasniku mužjaka
c) trenutak u kojem pravo izbora vlasnika mužjaka neopozivo prestaje
d) trenutak u kojem pravo odnošenja neopozivo prestaje
e) reguliranje troškova prijevoza
f) posebni dogovori za slučaj da ženka ošteni samo mrtve ili samo jedno živo štene ili ako izabrano štene ugine prije predaje.
12. Nakon korektno proteklog parenja usluga parnjaka smatra se izvršenom i s tim je uvjet za ugovorenu naknadu za parenje ispunjen. On ne uključuje jamstvo za skotnost ženke. Ovisi o procjeni vlasnika parnjaka hoće li nakon ostajanja ženke neoplođenom jamčiti jedno besplatno parenje kod njenog sljedećeg tjeranja ili vratiti jedan dio naknade za parenje. Dogovor takve vrste treba prije parenja pismeno utvrditi ugovorom o parenju.
Ugovoreno pravo na besplatno parenje u načelu prestaje smrću parnjaka, promjenom vlasništva nad parnjakom ili smrću ženke.
Može li se dokazati (ispitivanjem sperme) da je parnjak u trenutku parenja bio neplodan, vlasniku ženke treba vratiti naknadu za parenje.
13. Kod umjetnog osjemenjivanja ženke veterinar koji je mužjaku uzeo spermu mora referadi pasa, kod koje se upisuju štenci, predočiti potvrdu da svježa ili duboko smrznuta sperma potječe od dogovorenog mužjaka. Svi troškovi uzimanja sperme idu na teret vlasnika ženke.
Troškove osjemenjivanja ženke također snosi vlasnik ženke. Veterinar koji osjemenjuje ženku mora referadi pasa potvrditi da je ženka osjemenjena spermom mužjaka koji je bio predviđen za parnjaka. U njegovoj potvrdi moraju isto tako biti navedeni vrijeme i mjesto osjemenjivanja, ime i registarski broj ženke, ime i adresa vlasnika ženke.
Vlasnik mužjaka koji je dao spermu, mora vlasniku ženke uz veterinarske potvrde izdati službenu potvrdu o parenju.
Umjetna oplodnja ne smije se primjenjivati kod životinja koje se prije nisu na prirodan način oplođivale.

Članak 9.
Odredbe za upis - Osnovno
Nadležnost donošenja Upisnog reda je u pravilima HKS-a i može ga mijenjati samo
Izvršni odbor HKS-a.
Članak 10.
Opći uvjeti upisivanja
1. U rodovnu /uzgojnu/ knjigu HKS-a čistokrvnih pasa može se upisati štenad jednog legla, ako vlasnik uzgojne ženke ima dozvolu boravka u Republici Hrvatskoj.
2. Za svakog uzgajivača, člana jedne kinološke organizacije na području Republike Hrvatske vrijedi obveza da štenad koju je odgojio i sve čistokrvne pse koji su u njegovu vlasništvu
upiše u Rodovnu knjigu HKS-a

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA
3. Osobe koje nisu članovi jedne kinološke organizacije HKS-a ne mogu upisivati legla svojih kuja ni ostale pse u hrvatsku rodovnu knjigu.
4. U hrvatsku rodovnu knjigu ne može se upisati leglo koje nije oštenjeno na teritoriju Republike Hrvatske bez posebne dozvole Izvršnog odbora HKS-a.
5 Potomci čistokrvnih roditelja iste pasmine koji posjeduju FCI priznate rodovnice (dokaze podrijetla) su čistokrvni psi i imaju pravo na rodovnice koje priznaje FCI, a u skladu s ovim pravilnikom.
6. Sva se legla moraju u potpunosti upisati. To vrijedi i za štence koji su do trenutka prijedloga/zahtjeva za upisivanje bili othranjeni.
Članak 11.
Hrvatska rodovna knjiga - brojevi upisa
Svaki pas upisan u hrvatsku rodovnu knjigu dobiva odgovarajući broj. Dodijeljivanje upisnog broja nadzire voditelj rodovne knjige HKS-a.
Broj upisa pod kojim je pas upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu sastavni je i nedjeljivi dio njegova imena i mora uvijek biti naveden kad se navodi ime psa.
Broj upisa u rodovnu knjigu ujedno je broj kojim se tetovira pas. Način tetoviranja pasa određuje Pravilnik o tetoviranju čistokrvnih pasa HKS-a.
Pri upisu u hrvatsku rodovnu knjigu istodobno s dodjelom broja upisa pas dobiva i kraticu koja označava njegovu pasminu. Kratica pasmine takoder je sastavni i nedjeljivi dio imena psa, te se uz broj upisa u hrvatsku rodovnu knjigu mora navesti uvijek kad se navodi ime psa.
Članak 12.
Podnošenje prijave legla
Podnošenje prijave legla za upis u hrvatsku rodovnu knjigu je u nadležnosti voditelja uzgoja kinološke udruge HKS-a.
1. Prijavu upisa legla dužan je podnijeti uzgajivač na za to određenom obrascu HKS-a (prijava legla) uz prilog originala potvrde o parenju. Uz prijavu legla prilažu se i sljedeće preslike:
a) rodovnice ženke
b) rodovnice psa s kojim je ženka parena
c) uzgojne dozvole za ženku (ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa)
d) uzgojne dozvole za psa upisanog u hrvatsku rodovnu knjigu s kojim je ženka parena (ukoliko se radi o sportskim i službenim pasminama pasa )
e) potvrde o osvojenim naslovima prvaka
f) propisane veterinarske potvrde
Prijava legla može se obaviti najranije šest (6) tjedana poslije štenjenja kuje, a najkasnije do dvanaest (12) tjedana.
Predaje se u kinološkoj udruzi čiji je uzgajivač član. Nakon provjere uvjeta i upisanih
potrebnih napomena voditelja uzgoja kinološke udruge će prijavu proslijediti HKS-u.
2. Potpisivanjem potpuno popunjenih upisnih obrazaca i njihovim podnošenjem na upis, uzgajivač, to jest vlasnik psa potvrđuje da su podaci potpuno istiniti.

PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA Članak 13.
Inozemni rasplodni mužjak

Ako je ženka, koja je držana na području Republike Hrvatske parena u inozemstvu, leglo će biti upisano u hrvatsku rodovnu knjigu samo onda ako je inozemni rasplodni pas s kojim je ženka parena upisan u jednu rodovnu ili uzgojnu knjigu koju priznaje FCI i ako se smije upotrijebiti u uzgoju u skladu s pravilima o uzgoju zemlje u kojoj boravi vlasnik psa uz uvjet da zadovoljava starosne i zdravstvene uvjete za pojedine pasmine propisane ovim pravilnikom (npr. HD nalaz, itd.). Vlasnik mužjaka potpisuje potvrdu o parenju na obrascu kinološkog saveza (udruge) zemlje vlasnika mužjaka. U izvanrednim slučajevima voditelj rodovne knjige može odobriti upotrebu obrasca potvrde o parenju izdanog od HKS-a.
Članak 14.
Ime čistokrvnog psa
Imena svih pasa iz jednog legla moraju imati isto početno slovo. Ime uzgajivačnice (uzgojno ime) sastavni je i nedjeljivi dio imena psa oštenjenog kod jednog uzgajivača i mora se uvijek potpuno navoditi uz ime psa. Jedino se ime zgajivačnice može opetovano pojavljivati u imenima štenadi koja potječu iz istog legla.
Članak 15.

Pojedinačni upis (Nostrifikacija)
1. U hrvatsku rodovnu knjigu pasa biti će upisani pojedinačni psi (pojedinačni upis) ako je dokazano njihovo čistokrvno porijeklo važećim izvodom iz jedne rodovne ili uzgojne knjige koju priznaje FCI. Pri nostrifikaciji rodovnice potrebno je predati izvornu eksportnu rodovnicu ili izvornu rodovnicu ukoliko pas potječe iz zemlje koja ne posjeduje eksportnu rodovnicu.
Ukoliko je majka uvezenog psa bila upisana u Hrvatsku rodovnu knjigu, uvezeni pas će se nostrificirati samo ako je majka upisana (nostrificirana) u rodovnoj knjizi zemlje iz koje je pas uvezen. Odredba se odnosi na štenad oštenjenu poslije datuma stupanja na snagu ovog Pravilnika.
2. Broj hrvatske rodovne knjige bit će unesen na izvornoj ispravi podrijetla (rodovnici) te se nakon upisa u hrvatsku rodovnu knjigu mora upotrebljavati.
3. Za slučajeve koji nisu predviđeni pravilnikom o nostrifikaciji odluku o nostrifikaciji donijet će odgovarajuće povjerenstvo (ili Izvršni odbor HKS-a).
Članak 16.

Rodovnica - isprava o podrijetlu
1. Svaki pas uzgojen u Republici Hrvatskoj i upisan u Hrvatsku rodovnu knjigu dobiva službeni dokaz podrijetla -rodovnicu HKS-a. Obrazac rodovnice mora imati oznaku
međunarodne kinološke federacije ( FCI ) i Hrvatskoga kinološkog saveza ( HKS ).
2. Na obrascu rodovnice moraju biti odjeljci za upis najmanje tri generacije predaka upisanoga psa.
3. Rodovnica HKS-a punovaljana je tek kada je potpiše voditelj rodovne knjige HKS-a, kada je ovjerena pečatom HKS-a, te potpisom i ovjerom označavanja referenta za tetoviranje, odnosno odgovorne osobe kinološke udruge.
19
PRAVILNIK O STRUČNOM RADU HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA • 2011. GODINA

4. Rodovnica je isprava koja s psom čini jedinstvenu cjelinu. Njom raspolaže vlasnik psa, te je pri njezinu službenu izdavanju naknadno upisivanje podataka, uz pristanak vlasnika, moguće jedino u Hrvatskom kinološkom savezu u sklopu njegovih nadležnosti u uzgoju i evidenciji čistokrvnih pasa.
5. Upisivanje ocjena, rezultata i osvojenih kandidatura na kinološkim priredbama te napomene u svezi s uzgojem, upisuju se u rodovnicu HKS-a ili radno izložbenu knjižicu od strane HKS-a , od HKS-a ovlaštenih osoba ili kinoloških udruga članica HKS-a.
U rodovnicu se može upisati samo prva ocjena oblika i uzgojna dozvola, odnosno prva ocjena oblika i ispit prirođenih osobina. Eventualni ostali rezultati odnosno uspjesi upisuju se isključivo u izložbeno radnu knjižicu.
6. Pri izdavanju rodovnica za štenad iz jednog legla u odjeljke predaka mogu se upisati samo potvrđeni naslovi na osnovi kandidature, kako u ljepoti tako i u radu, te položeni stupnjevi radnih ispita ( u slučaju da ih je više upisuju se oni najviše kategorije ), ali nikako kandidature za naslove izgleda ili rada ili prigodni naslovi s pojedinih priredbi izuzev svjetskih i sekcijskih naslova propisanih kod Međunarodne kinološke federacije (npr. svjetski prvak, europski mladi prvak). U rodovnicu se upisuju i podaci o rtg nalazima displazije kukova.
7. Rodovnica kao jedinstvena cjelina s psom mora s njim biti predana pri svakoj promjeni vlasnika što se potvrđuje upisom podataka novog vlasnika i ovjerom potpisa prijašnjeg vlasnika.
8. Za izgubljenu ili nehotice uništenu rodovnicu duplikat ili prijepis izdaje HKS, za što je nužno podnijeti zahtjev s obrazloženjem uz naknadu troškova, koje određuje Izvršni odbor HKS-a.

Zahtjev za izdavanje duplikata ili prijepisa rodovnice podnosi se na za to predviđenom obrascu ovjerenom od odgovorne osobe kinološke udruge.

Izdavanjem duplikata ili prijepisa izvorna rodovnica postaje nevažeća.
9. Svaki zahtjev za duplikat rodovnice i njeno izdavanje mora uz navođenje podataka o podnositelju zahtjeva i psu biti objavljen u službenom glasilu HKS-a.
Članak 17.
Pristojbe
1. Za vođenje hrvatske rodovne knjige i za provedbu izdavanja isprava Hrvatskom kinološkom savezu pripada naknada koju odreduje Izvršni odbor HKS-a.
2. Hrvatski kinološki savez naplaćuje pristojbe od uzgajivača ili za pojedinačne upise preko organizacija čiji je uzgajivač ili pojedinac član.