BULLIES HR

Forum za sve ljubitelje bullies pasmina ..
 
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 ALERGIJA kod pasa!

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Admin
Admin


Broj postova : 20
Join date : 18.03.2011

PostajNaslov: ALERGIJA kod pasa!   sub oľu 26, 2011 2:51 pm

Alergije pasa

Baš kao što je slučaj i kod ljudi, pas će biti skloniji alergijama ukoliko su njegovi roditelji bili alergični na nešto.

Kod kratkodlakih pasa:

-----> TERIJERI TIPA BULL <----- svake godišnje doba (proljeće-lijeto)


Klinički simptomi

Kada su ljudi alergični, obično kišu i imaju suzne oči. Kad psi imaju alergiju obično se stalno češu. čak si i grizu i ližu neke dijelove dijela. Kad vlasnici primjete da se pas češe u većini slučajeva pomisle da pas ima buhe, ali alergije u jednakoj mjeri kao i buhe uzrokuju češanje. Psi sa 'dišnim' alergijama (alergije uzrokovane alergentima koji u organizam dospijevaju dišnim putevima) uglavnom ližu i grizu svoje šape, njušku i slabine, no postoje odstupanja.

Psi mogu doći u kontakt sa alergentima i preko svoje kože, ali većina problema je posljedica udisanja nekih alergenata, jer njihov nos je savršen za udisanje učestalih alergenta kao peludi, prašine ili plijesni.

Većina pasa razvije alergiju u periodu od 6 mjeseci do 3 godine starosti. Tijekom tok perioda psi imaju priliku udisati različite alergente iz okoliša te razviti alergije na neke od njih. Alergije su promjenjivog karaktera, te se razvijaju i mijenjaju tijekom života psa. Doduše, alergija može nestati ako se pas preseli u drugo područje, ali se i u novom okruženju mogu razviti neke druge alergije. U više od polovice slučajeva psećih sezonskih alergija simptomi će se javljati i tijekom cijele godine.

Češanje nije samo po sebi ozbiljan problem, ali psi si mogu nanjeti ozljede baš zbog alergija. Lizat će i gristi svoje šape, što se može razviti u kroničan problem raširene infekcije, tamnjenja kože ili gubitka dlake. Piotraumatski dermatitis je akutno alergijsko stanje u kojem su nastala oštećenja na određenom području kože. To su vrlo jasno označena područja upale i infekcije koja se može razviti u roku od nekoliko minuta. Međutim, nisu svi slučajevi ovog oblika dermatitisa posljedica alergija, neki su uzrokovani upalama uha ili analnih vrećica ili pak infekcijama kože.

Dijagnoza

Dijagnostički nalazi neophodni su prije propisivanja same terapije baš iz razloga što simptomi raznih problema kože mogu biti vrlo slični simptomima dišnih alergija. Takvi problemi kože mogu biti: dermatitis uzrokovan ugrizima buha, reakcije na hranu, unutarnji paraziti, gljivične infekcije ili epidermalna displazija. Terapija kortikosteroidima je vrlo popularna, ali kortikosteroidi utječu i na tjelesne organe, kao jetru i imunološki sustav, te mogu uzrokovati promjene u ponašanju (povećana žeđ i glad, učestalo uriniranje).

Prvi koraci u samoj terapiji bili bi analiza ishrane, stolice i provjera da li pas ima buhe, kako bi se isključili drugi mogući uzročnici problema. Analiza prehrane pokazuje da li je riječ o alergiji na hranu, a analiza stolice pokazuje prisutnost parazita.

Sam test na alergije nije uvijek pravi pokazatelj zdravstvenog stanja psa. Alergije su vrlo škakljiv fenomen - osjetljivost psa na neku tvar ne čini ga klinički alergičnim, no pod različitim okolnostima ta osjetljiivost se može razviti u pravu alergiju. Na primjer, pas koji je osjetljiv na pelud, a nema razvijenu osjetljivost na druge alergente smatra se klinički normalnim. No, ako taj pas dobije buhe baš u jesen, sve ga počinje svrbiti, i kumulativna posljedica buha i peludi bit će klinička alergija. Isto se može dogoditi i kod pasa sa graničnim alergijama na hranu.

Postoji nekoliko načina testiranja na alergije. Jedan od njih je potkožni test (sličan testu za ljude) koji traje otprilike 1 sat. Drugi način testiranja, izrazito popularan u zadnje vrijeme je pretraga krvi, ali on se nije pokazao kao najbolji način za dijagnosticiranje alergije. Pretragom krvi mjeri se 'relativna' razina jednog tipa alergijskih antitijela koji cirkuliraju krvlju.

Potkožni testovi mjere stvarnu alergijsku reakciju u samoj koži koja je posljedica specifičnih alergenta, pa su utoliko precizniji. Pretraga krvi je prikladnija za pse koje se ne može obrijati (recimo za vrijeme izložbene sezone) ili za pse koji su već podvrgnuti terapiji kortikosteroidima.

Dišne alergije liječe se i kratkoročnim i dugoročnim terapijama. Cilj kratkoročne terapije je olakšavanje samih simptoma, a dugoročne eliminiranje simptoma bez javljanja nuspojava.

Kratkoročna terapija

Jedan od najlakših načina na koji možete olakšati svrab je da okupate psa u hladnoj vodi. Temperatura vode je bitna jer topla vode potencira svrab. Hladna kupka opušta, ali ne djeluje dugo. Na tržištu postoje i šamponi koji sadržavaju sastojke koji smiruju nadraženu kožu. Takve kupke treba ponavljati svakih 2 do 3 dana kako bi se postigao rezultat.

Kortikosteroidi se često koriste kod alergija, no najsigurnije je koristiti ih samo u kratkom periodu - 1 do 2 tjedna. Kortikosterodi koji se direktno ubrizgavaju u tijelo ne smiju se korisiti duži period, jer tada čine više štete nego koristi.

Antihistaminici nisu toliko popularni u liječenju alergija iako vrlo dobro djeluju kod trećine alergičnih pasa. Antihistaminici također mogu biti sastojci nekih sprejeva i šampona koji se mogu koristiti za ublažavanje simptoma.

I određeni dodaci hrani mogu ublažiti simptome alergije. Istraživanja kod ljudi su pokazala da, u slučajevima kada su alergične trudnice tijekom zadnjih 3 mjeseca trudnoće i prvih 3 mjeseca dojenja uzimale takve dodatke, smanjena je mogućnost pojave alergije u djeteta.

Dugoročna terapija

Najsigurniji i najučinkovitiji oblik terapije dišnih alergija je imunoterapija - injekcije protiv alergije. Imunoterapija nije potrebna svim alergičnim psima već u slučajevima kad sezona alergije traje duže od 2 mjeseca i kad drugi oblici terapije nisu dali značajnije rezultate. Injekcije protiv alergija ne djeluju odmah; one se sastoje od tvari na koje se pokazala osjetljivost na alergo-testovima. Ti alergenti se ubrizgavaju u krv, te se postupno povećava njihova količina kako bi pas stekao imunost na njih. Obično je potrebno 4 do 12 mjeseci kako bi se vidjeli rezultati imunoterapije. Oko 75% pasa dobro reagira na takav oblik terapije.

Kontrola okoliša također pomaže kod alergija. Ukoliko je pas alergičan na pelud držite ga u kući ili stanu, a korisni su i klimatski uređaji jer ih većina ima ugrađene filtere za pelud.

Psima koji su alergični na plijesan pomoći će smanjenje broja biljaka u kući. Ako to pak nije moguće, prekrijte zemlju u posudama za biljke nekakvim filterom.

Ukratko, alergije su učestale u pasa, 15% čistokrvnih pasa je alergično. Prije bilo kojeg oblika terapije obavezno osigurajte kvalitetnu i točnu dijagnozu, i ne zaboravite na razliku između kratkoročnog olakšanja simptoma i sigurne dugoročne terapije.
[Vrh] Go down
Korisnički profil http://bullies-hr.forumcroatian.com
 
ALERGIJA kod pasa!
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
BULLIES HR :: 1001 PITANJE 1002 ODGOVORA :: Zdravlje naših ljubimaca-
Forum(o)Bir: