Oprez-otrovne gusjenice borovog povorkaša !!!

Uvod:

Na našem primorju od borovog prelca - pošast koja je poharala šume bijelog bora od gusjenice.
Tih gusjenica nema u kontinentu jer prelac - za sada ne napada ni na jedno drugo drvo izuzev na obični (bijeli) bor .... inače neugodan je za ljude i za druge sisavce jer kontakt s iglicama koje ispušta ako se osjeti ugrožen na koži čovjeka izaziva reakcije koprivnjače i/ili urtikarije .... (crvenilo, praćeno svrabom i bolnošću) no najgore je ako se te iglice ubace u oko .... tu su djeca posebno u opasnosti .... Inače poznat je i slučaj čahurenja u bazi oka ....

Kod pasa najgore prolaze štenci koji iz znatiželje znaju to čudo progutati, tada ih samo HITNA veterinarska intervencija može spasiti jer dolazi do kompletnog edema (oticanja) sluznice ždrijela uz gušenje ....

Ako je pas samo ponjušio gusjenicu malo će sliniti i može proći bez injekcije kortikosteroida, no ako je progutao prelca tada mora dobiti i kortikosteroid i neki jaki antihistaminik (Sinopen, npr.) ..... no ponekad ni to nije dovoljno ako edem ždrijela ne popušta .....

Dendrolimus pini L. - borov prelac:

Leptir smeđecrvene ili rđastosive boje. Na bazalnom dijelu prednjih krila imaju oba spola malu bijelu pjegu. Poprečne tamne valovite crte su kod mužjaka više izražene; mužjak ima vitkije i uže tijelo, a ženka deblje te šire. Raspon je krila u mužjaka 5-7 cm, a u ženke 7-9 cm. Jaja su bačvasta, zaobljena; u početku modrozelena, a kasnije siva, veličine do 2 mm. Gusjenica je smeđa ili smeđe-žuta, sivo-smeđa ili bakrenasta. Prekrivena je kratkim, rijetkim crnim dlakama. Dugačka je do 8 cm. Leptiri borova prelca roje se početkom ljeta. ?enka nakon oplodnje odlaže jaja u skupinama od 150-250 na tanke grančice bora, a rjeđe na deblo ili iglice. Za dva do tri tjedna se izvlače gusjenice, koje najprije pojedu ljusku jajeta, a zatim prelaze na iglice te ih izgrizaju s ruba. Kad pojedu jednu, prelaze na drugu, što traje do hladnih jesenskih dana. Nakon što je nastupila hladnoća, gusjenice se zavlače u šumsku stelju i prezime savijene u stelji. U proljeće, kad temperatura pređe 3 stupnja C, izvlače se gusjenice i kreću s proljetnim prežderavanjem, kada počinjavaju najveće štete, jer mogu izazvati golobrst. Proljetno prežderavanje obično traje do svibnja, kada se odrasla gusjenica kukulji između iglica ili ljusaka na stablu bora. Stadij kukuljice traje oko mjesec dana, kao i let leptira. Uglavnom napada obični bor, a manje ostale vrste borova, zatim smreku, jelku, duglaziju, ariš te čempres. Napada u prvom redu slabija stabla, a prilikom masovne pojave i potpuno zdrava. Većma napada odrasle sastojine, a rjeđe letvike.



Leptir nije tako neugledan kao gusjenica, zar ne, ali to je to čudovište.

Šume su se ranije čistile od kesa (učahurenih gusjenica) borova prelca koje zimi preživljavaju u nekativnom stanju ..... ali od rata na ovamo uglavnom se ne čiste i prelac je poharao više od 3/4 primorja .....

Postoji više vrsta borova, čini mi se oko 108 vrsta ..... no kod nas u primorju najzastupljeniji je i jedini zapravo obični (ili bijeli) bor: inače u kontinentu ima i drugih borova ....

Oprez-otrovne gusjenice borovog povorkaša

Postoji više vrsta borova, ..... no kod nas u primorju najzastupljeniji je i jedini zapravo obični (ili bijeli) bor: inače u kontinentu ima i drugih borova ....

Slika prikazujePinus silvestris, ali ja ne znam po ovoj slici je li to naš bijeli bor .... kad se 'otruni' od tuljčića sjemena (mješinica koje su nosile sjeme, prah, žutilo) buduća 'šišaka' prije stvaranja zametka nove šiške
ovako izgleda, ali slika mi je iz prekrupnog plana pa opet ništa ne znam.
Evo link o borovu prelcu s biološkim podacima. Bilo bi interesantno ako tko od nas bolje vlada njemačkim da nam ovo prevede.
Molim ako ima dragovoljaca da se jave za prijevod.
Na sreću tekst nije dug, pa ne traži puno vremena.

Evo ovdje na slici jedna razvijena gusjenica borova prelca:


Inače za pse su najopasnije kad se u kolonama spaštaju s borova na zemlju ..... tad ih ima nevjerojatno mnogo.
Evo još jedna, njihova je veličina inače oko 2,5 do 3 cm, da ne mislite da su nešto ekstra velike ....



Najviše napada na pinus silvestris


Inače napada još i na Pinus cembra, Larix sibirica, Picea abies, Abies sp., Juniperus communis

U Dalmaciji su najčešće ove vrste borova:

Bijeli bor ili alepski bor (Pinus halepensis)
pinija ili pinj (Pinus pinea)
dalmatinski crni bor (Pinus nigra dalmatica)

Gusjenice borovog prelca (borova kvočka) izvaljene u tekućoj godini, u jesen se spuštaju na tlo, gdje u šumskoj stelji ili pod mahovinom na dubini od oko 6 cm prezimljuju. Zimuju u blizini stabla.
U proljeće se ponovo uspinju na stablo.
Jedna od mjera suzbijanja je postavljanje ljepljivih pojaseva na deblo u jesen i proljeće.
Gusjenicama odgovara suho tlo,dok u vlažnom masovno obolijevaju.
Gusjenice,osim u navedenom slučaju,napuštaju stablo samo u potrazi za novim izvorom hrane.

Pinus halepensis




Pinus pinea